Crni dani za skijašku industriju!?

Iako trenutnim vremenskim prilikama, kakve je ova zima podarila, ovaj članak nije najprikladniji, globalna kretanja su ipak malo drugačija. I ptice na granama već znaju pjevati "dolazi globalno zatopljenje", no što to doista donosi skijanju u globalnim razmjerima i je li zaista sve tako crno kao što se priča? Mišljenja su različita, a pristalica jedne ili druge strane će uvijek biti. No činjenice su nepobitne;

Prosječna visina skijališta u koja su ostvarena najveća novčana ulaganja povisila se za gotovo 500 m, u odnosu na prosjek. Već odavno je poznat podatak kako je prepreka u podizanju kredita za uređenje nižih skijališta sve više, a potencijalnih partnera i ulagača sve manje. Prema nekim tvrdnjama, skijališta ispod magične granice od 2000 mnv trebala bi drastično promijeniti svoje svjetonazore, te bi sve više trebala ulagati u ponudu koja nije striktno vezana uz zimu i snijeg, već u cjelogodišnji posao s višestruko manjim rizikom.

Brojne pristalice ovakvih teza mogu se pronaći u raznim institutima posvećenima ekologiji, planiranju i razvoju turizma. Najbolji dokaz ovim tvrdnjama su konkretni podaci pariške organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, prema kojoj europske Alpe u prosjeku godišnje naprave promet od oko 50 milijardi Eura, isključivo zahvaljujući turizmu, što je ukupno oko 12 % novčanog prometa u Alpama. Protekla zima taj broj je znatno umanjila, te je s razlogom dala razmišljati svim turističkim djelatnicima koji ovise o blagodatima s neba.

Zadnjih 20 do 30 godina kao rješenje za navedeni problem nametnula se izrada umjetnog snijega. No jasno je da su sustavi umjetnog zasnježenja samo djelomično rješenje. Visoke cijene, nemogućnost operiranja pri visokim temperaturama, ogromna potrošnja sve dragocjenije vode, te upitna ekološka strana cijele stvari, s razlogom stavljaju veliki upitnik iznad takvih sustava.

Prema riječima Roberta Steigera, s instituta za geografiju sveučilišta u Innsbrucku, svima je jasno da će, ako se nastavi globalno zatopljenje, ubrzo ovakvi sustavi postati potpuno beskorisni, no usprkos tome troše se iznimno veliki novci za postavljanje sve šire mreže sustava umjetnog zasnježenja.

Vratimo se ponovo malo na brojeve i činjenice, koji jasno prikazuju stanje stvari. Uoči nove skijaške sezone 07/08. austrijska skijališta su potrošila ukupno 127 milijuna Eura samo na navedene sustave. Ono što je još dramatičnije su predviđanja kako bi sljedeće godine ta brojka mogla narasti na nevjerojatnih 300 milijuna Eura, ponovimo, riječ je samo o Austriji! Već sadašnjim sustavima je moguće gotovo 60 % austrijskih skijaških staza prekriti umjetnim snijegom, što je zasigurno podatak vrijedan divljenja, ali ima i svoju drugu stranu...