16.12.2004.      

Autor: Goran RazićIzvor: "Medicine For the Outdoors" Photo: www.awesomelibrary.org www.photo-zoom.com www.alpineskiclub.org.uk 

Snježno sljepilo - Opasnost na suncu

Uz hipotermiju, visinsku bolest i opekline, snježno sljepilo je najrasprostranjenija visokogorska "bolest". Ime je dobila po glavnom uzroku radi kojeg dolazi do bolesti, refleksiji sunčevog zračenja od snijega.

Izlaganje suncu odavna nije preporučljivo, a pogotovo u posljednjih desetak do dvadeset godina. UV zrake, kao istovremeni prijatelj i neprijatelj života na zemlji, mogu donijeti puno zla kako koži, tako i očima.

Na većim nadmorskim visinama sloj atmosfere je rjeđi, manja je količina kisika, manji je tlak zraka te je postojanje prikladne hladovine gotovo nemoguće. Takvi uvjeti pogoduju lakšem prolasku sunčevog zračenja do površine zemlje što ni najmanje ne pogoduje čovjekovom organizmu. Zato smo primorani učiniti nekoliko preventivnih radnji kako bi boravak na visini bio što sigurniji i zdraviji.

Kako bi još malo ušli u samu bit opasnosti od sunčeva zračenja potrebno je znati neke podatke. UV zrake, koje su već same po sebi opasne, dobivaju dodatno na snazi u određenim situacijama. Tako npr. intenzitet sunčeva zračenja raste u prosjeku između 4 i 6% svakih 300 mnv. Tako da je na visini od 3000 m sunčevo zračenje jače oko 50% nego na površini mora. Dodamo li tome refleksiju sunca, koja u slučaju travnate podloge ili zemlje iznosi skromnih 2,5 %, u slučaju suhog pustinjskog pijeska iznosi velikih 17%, dok je u slučaju refleksije od vodene površine između 10 i 30 %, što je već vrlo opasna vrijednost. No ono što nas, ljude u planini, najviše brine je refleksija od snijega koja iznosi nevjerojatnih 85 do čak 90%, ovisno o kutu sunca, dobu dana, tipu snijega itd.

Ovi faktori rezultiraju tome da se nalazimo u uvjetima sličnim solariju koji je izmaknuo kontroli. Osim izgorjelosti kože, takvi uvjeti pojačanog zračenja i pojačane svjetlosti mogu dovesti do oštećenja ili čak "paljenja" rožnice oka. Takvo stanje organizma, naziva se snježno sljepilo.

Rožnica koja je u stanju apsorbirati UV zračenja valne duljine do 300 nanometara u takvim glečerskim uvjetima je nemoćna. Nije potrebno dugo izlaganje takvom suncu da nastanu problemi.

Jedan od najvećih problema snježnog sljepila je taj što simptomi nisu vidljivi odmah nego tek nakon nekoliko sati, često i tek poslije 12 sati nakon izlaganja jakom suncu. Najčešći razvoj situacije je takav da se vratimo gotovo sasvim normalni, nakon toga oči počinju suziti, javlja se crvenilo, upala, očne jabučice postaju bolne, vidljivost je jako oslabljena.

Liječenje se svodi na zatvaranje očnih kapaka, boravak u tamnim prostorijama, a ovisno o oštećenju očne rožnice, potrebna je terapija antibioticima u obliku kapljica. No najčešće se kroz nekoliko dana rožnica sama oporavi.

Savjet koji je neophodan glasi: Ne skidajte sunčane naočale u planinskim uvjetima i ne zaboravite da difuzno svijetlo također može dovesti do problema. Važno je znati da se prilikom odabira naočala posebna pažnja treba pridodati tzv. CE skali koja se prostire od 1 do 5, gdje stakla indexa 5 zaustavljaju oko 90% ukupno emitirane svjetlosti. Novija stakla su gotovo sva rađena na način da filtriraju štetna UV zračenja, a kada se uračuna i mogućnost kupnje polariziranih stakala te raznih drugih, dolazimo do zaključka da je prevencija vrlo jednostavna.


Pazite se jakog sunca, većina ljudi ni ne sluti koliko je opasno skidati naočale i dugo boraviti na suncu. Neka nas magljenje naočala, vrućina ili neki drugi (neopravdan) razlog, ne prevare jer posljedice mogu biti vrlo nezgodne.

Također, niti koža nije pošteđena, ona je u još većoj opasnosti. Pri toliko jakom suncu, potrebno je vrlo malo vremena kako bi osjetljivija koža doživjela oštećenja. Stoga svakako preporučamo mazanje zaštitnim sredstvima visokih faktora (od 20 do 60) te pokrivanje osjetljivijih dijelova tijela.

Pazeći na navedene naputke, problema ne bi smjelo biti te ćemo biti slobodni bezbrižno uživati u beskrajnim ljepotama planina.

 

 

 

 

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

© Skijanje.hr 2003-2024.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Sport-IT   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 201944
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr