04.03.2008.
Tweet
Povijest skijanja u primorsko-goranskoj regiji



Tradicija začeta krajem 19. stoljeća danas naprosto cvjeta s mladim nadama hrvatske skijaške reprezentacije.
Primorsko-goranska regija jedna je od kolijevki modernog skijanja u Hrvatskoj. Prirodna predisponiranost za zimske sportove očituje se u brdovitom zaleđu koje se diže tik iznad mora i, na pojedinim mjestima, osigurava snijeg sve do početka proljeća. Blizina snježnih padina u Gorskom kotaru privukla je Primorce i Istrijane da zajedno sa Goranima čine prve korake na skijama u Hrvatskoj.
Skijanje je počelo privlačiti sve veći broj entuzijasta te je tako 1913.g. u Mrkoplju organiziran i prvi skijaški kamp. Možda su već tada neki skijaši prve zavoje činili na skijama proizvedenim u obiteljima Ofak i Klobučar iz Delnica koji su skije počeli izrađivati 1911. g.
Osim alpskog, nije zanemareno niti nordijsko skijanje. U Mrkoplju je 1914. održano prvo Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u skijaškom trčanju na 7 km i spustu. Pobijedio je Ante Pandaković. 1934.g je pak, isto u Mrkoplju, sagrađena skijaška skakaonica te održano prvo službeno natjecanje u skijaškim skokovima.

Delnice su 1962.g. ugostile Kup Kurikala, jedno od najvećih međunarodnih natjecanja u nordijskom skijanju. Svi su natjecatelji bili oduševljeni ljepotom Gorskog kotara i još više ljubaznošću domaćina. FIS-ov predstavnik G. Berauer je izjavio: "Organizacija XI. Kupa Kurikala bila je upravo izvanredna, bez i jednog propusta!"
Šezdesetih je godina prošlog stoljeća došlo do značajnijih ulaganja u skijašku infrastrukturu: na Petehovcu je izgrađena sjedežnica (1961.), a na Čelimbaši vučnica (1965.) te održan prvi noćni slalom (1967.).

Nakon '80-ih godina prošlog stoljeća kad je skijanje na rekreativnoj razini u Hrvatskoj cvjetalo (u sezoni 1982/83. Platak je ugostio čak 42 natjecanja sa cca 3,000 skijaša!), početkom '90-ih došao je rat koji je obustavio ulaganja u unapređenje skijaške infrastrukture. Godine nebrige odrazile su se na domaća skijališta koja su se tek pred početak novog milenija počela obnavljati. Što uz potporu države, što uz entuzijazam privatnih investitora obnavljaju se stara goranska skijališta poput Čelimbaše, Petehovca ili Platka iznad Rijeke.

Ipak, pričati o skijanju u Rijeci i zaleđu, a ne spomenuti Milana Tumaru, bio bi grijeh. Dugogodišnji sportski i skijaški djelatnik, počasni predsjednik Hrvatskog skijaša saveza, autor mnogih studija, projekata i publikacija o razvoju goranskih skijališta, inicijator ideje o organiziranju zimske Univerzijade u Hrvatskoj zasigurno je jedan od zaslužnih za održavanje skijaške tradicije u regiji, ali i šire. Njegove ideje, koje su mnogi proglašavali utopističkim, ipak se polako ostvaruju. Hrvatska kreće u pripremu kandidature za zimsku Univerzijadu 2013.g., obnovila su se stara goranska skijališta, gradi se i jedno novo skijalište u Vrbovskom, postoje šanse za dobivanje organizacije FIS kongresa u Opatiji 2010.g… Napreduje se puževim korakom, ali se ipak napreduje.
Objavljeno: 12. rujna 2014. 20:19h
Kratki sažetak povijesti skijanja Mrkoplja i Gorskog kotara
Općina Mrkopalj je 2013. g. proslavlja 100-tu obljetnicu od Prvog organiziranog skijanja koje je daleke 1913. g. organizirano upravo na ovim prostorima, te s pravom nosi epitet „Kolijevka hrvatskog skijanja“. Da Mrkopalj i okolica imaju idealne terene za razvitak zimskih sportova znali su to i gospoda Ivo Lipovšćak i Ante Pandaković te Rikard Wickert koji su te godine bili glavni organizatori skijaškog tečaja.
U brošuri izdanoj prigodom Zlatnog skijaškog jubileja 1963.g. danas pokojni dr. Ivo Lipovšćak izjavljuje: „Duboko sam uvjeren da će u skoroj budućnosti Mrkopalj i njegova okolica značiti za suvremeno skijanje i zimski turizam u našoj Republici ono što je prije 50 godina bio za početak organiziranog skijanja u Hrvatskoj“. On je to mogao reći zato što su dotad, do proslave jubileja, mrkopaljske skijašice i skijaši već dosezali europsku razinu.
Poslije 1913. g. ponovo Mrkopalj ostavlja svoj skijaški trag u povijesti hrvatskog skijanja izgradnjom prve skakaonice u Hrvatskoj 1934. g. na kojoj je dvije godine kasnije održano međunarodno natjecanje u skijaškim skokovima gdje norvežanin JAHR postiže skok od 46 m. Sve ove aktivnosti vezane uz razvitak zimskih sportova na širem području Mrkoplja bile su dobar predznak za buduća događanja, a one su u svakom slučaju kulminirale budućim rezultatima prije svega skijašice Nade Birko-Kustec koja je bila prva Hrvatska olimpijka nastupajući na Olimpijadama u Oslu i Cortini Dampezzo gdje je ostvarila zapažen rezultat. Poslije toga krenula je lavina mrkopaljskih skijaša koji su s više ili manje uspjeha predstavljali svoju državu na skijaškim natjecanjima diljem Europe. U toj lavini novih skijaša svakako moramo istaknuti hrvatskog biatlonca i učesnika Olimpijade u Sarajevu Franju Jakovca i Petru Starčević sudionicu Olimpijade u Torinu. Tu je i mlađa generacija na čelu s Jakovom Fakom osvajačem brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2009. U Južnoj Koreji te srebrne Olimpijske medalje 2010. u Vankuveru.
Odnedavno Mrkopalj i Sunger ponose se i Dinom Butkovićem juniorskim viceprvakom Svijeta u biatlonu za 2013.g. u ljetnom i zimskom biatlonu. Dakle, povijest se opet ponavlja na način da mrkopaljci po tko zna koji put daju obol hrvatskom skijanju ponosni što je glavnina juniorske i seniorske biatlonske reprezentacije Hrvatske upravo iz Mrkoplja zajedno sa Leonom Popović koja se nalazi u kadetskoj alpskoj reprezentaciji Hrvatske.
U tome im se pridružila i Općina Mrkopalj koja je bila glavni organizator „Otvorenog prvenstva Balkana u biathlonu Mrkopalj 2005“, i suorganizator Prvenstva šumara Europe 2013. ,koja također daje moralnu i materijalnu podršku cijeloj reprezentaciji, a najviše na način da je završila I fazu radova na HBC Zagmajna i RC Čelimbaša.
Prikazano 1 od 1 komentara
-
Besplatno skijanje na Sljemenu!
Skijanje za građane besplatno do kraja sezone, no samo na Zelenom i Bijelom spustu
-
Slovenska skijališta s čak 11 novih žičara!
Više od 80 milijuna eura za ogroman napredak slovenskih skijališta.
-
Novi četverosjed na Platku spreman za sezonu!
Uspješno obavljen tehnički pregled nove žičare, jedan od posljednjih administrativnih...
© Skijanje.hr 2003-2025. ISSN 1845-5891 e-mail: info@skijanje.hr Izdavač: Sport-IT Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o. Broj posjeta: 2035816
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
ISSN 1845-5891
e-mail: info@skijanje.hr
Marketing:
marketing@skijanje.hr