Putevima balkanskih skijališta

DAN 1, Bansko (Bugarska) 03.01.2010.

Iako je prvotno Balkan ski tura bila isplanirana za veljaču, odlučio sam je u zadnji čas prebaciti na početak siječnja. Naime, imam frendove koji su čvrsto odlučili skijati u Banskom u ovom terminu pa su me nagovorili da i ja idem sada. Nakon Banskog nastavljam za Vitoshu i Borovets, također u Bugarskoj, a zatim Kopaonik u Srbiji, Popova Šapka u Makedoniji i Brezovica na Kosovu. Letim doma iz Prištine 21.01.

Uzimam ranojutarnji let Croatijom i Austrianom iz Zagreba preko Beča za Sofiju. Frendovi su otišli jučer autom, ali kako sam ja morao raditi 02.01. moja jedina opcija bio je avion. Povratnu avio kartu sam dobio besplatno jer sam morao iskoristiti Miles&More nagradne milje do sredine siječnja. Jedan par skija+panci se prevoze besplatno unutar dozvoljene kilaže prtljage tj. u ekonomskoj klasi najviše 20kg.

Po dolasku u Sofiju nikakvih problema na imigraciji. Teta na šalteru me čak ništa ne pita. Samo pečatira putovnicu. Izlazim van, a ono navala taksista na mene. Daleko je Bugarska od Europe, a ovi taksisti to samo potvrđuju. Svi te vuku za rukav, svi pokušavaju oderati glupog stranca, nikako da te puste na miru. Vraćam se unutra i na taxi šalteru naručujem taksi do jednog od autobusnog kolodvora u Sofiji. Žena uočava priliku i pokušava mi uvaliti taxi skroz do Banskog. Ne, hvala! Dolazi taksist i on uporno deset puta pokušava uvaliti mi vožnju do Banskog. "Ma nije skupo. Samo 100 eura!", kaže. "Ma ne. Baš je jeftino zaista.", kažem mu ja svaki put sarkastično. Na kraju ipak me dovozi do Ovcha Kupel autobusnog kolodvora, odakle polaze redovno autobusi za Bansko. I naravno da me oderao. Umjesto 20, uzima mi 30 leva. 1 bugarski lev vrijedi 3,73 kune. Autobusni kolodvor je zapravo samo jedan nenatkriveni plato i nekakva komunistička kućica uz njega.

Vožnja kroz niz gradova i sela do Banskog traje gotovo 3 sata, a cijena je 13 leva. Cesta je putem dijelom u poluraspadnom stanju, dijelom u donekle zadovoljavajućem stanju (to je onaj manji dio koji je Bugarima subvencionirala EU). Autoceste naravno nema. Gradovi i sela su jad i bijeda, stambeni blokovi pred urušavanjem. Nema nikakve nove gradnje. Ma Bugarska je u EU, ali je sigurnih 10, ako ne i 15 godina iza nas. U Sofiji se to još i ne primjećuje toliko, ali van Sofije strava i užas.

Umjesto u Banskom, izlazim u Razlogu, mjestu malo prije Banskog budući da je bliže mom hotelu. Jedva jedvice uspijevam pronaći neki taksi da me odveze tih 5km od Razloga do hotela. I naravno da i ovaj taksist dere stranca. 15 leva. Taksimetra nitko ovdje nema.

White Fir Valley Spa Hotel je navodno hotel s 4 zvijezdice. Smješten je u Betolovu, 9km od gondole u Banskom. Apartman me izašao 30 eura na dan s doručkom preko www.otel.com . Ovaj aparthotel navodno ima besplatan transfer nekoliko puta dnevno do gondole i natrag, a u sklopu hotela je bazen, sauna, jacuzzi, turski hamam, fitness dvorana - sve besplatno za goste.

U hotelu iznenađenje. Moji frendovi koji su došli danas ujutro, sobu su dobili tek u 15:00h i to skroz prljavu pa su novu morali čekati do 18:00h. Ja na svoju čekam "samo" 2 sata. Osoblje je posve neorganizirano, ne zna raditi na kompjuteru, slabo s engleskim.... U usporedbi s ovim, naš turizam je turizam s 5 zvijezdica. Napokon u sobi, a ono telefon ne radi. Tu je problem jer su frendovi u drugoj zgradi (ovaj hotel ih ima 4-5). Kaže cura na recepciji da će riješiti problem.

Apartman dođe jeftino. 30 eura s doručkom nije puno. Ali posuđe se ekstra plaća čak 30 leva, želiš li kuhati u apartmanu. Kućni ogrtač za ići na bazen se plaća 5 leva, fen isto toliko i tako kad se sve zbroji, ne znam koliko je ovaj hotel baš jeftin. No, s druge strane, apartmani su prostrani i ukusno uređeni, topli, a u sklopu hotela je nekoliko barova i jeftin restoran. Još kada bi bili organiziraniji...