Skijanje.hr

18.10.2004.      

Autor: Željko MihalićPhoto arhiv: www-das.uwyo.edu 

Umjetni snijeg

Nema snijega? Ma, nema problema! Kako dolazi zima većina od nas pogledava prema planinama u želji za rekreacijom. No što ako na planinama nema snijega? Tada nastupa snježna mašinerija

Većina skijališta ima naprave koje će vam pružiti kvalitetno skijanje u slučaju da priroda odluči ne surađivati sa našim željama. U nekim skijalištima cijela je površina pokrivena topovima jer se organizatori jednostavno ne mogu ili ne žele osloniti na vremenske (ne)prilike. No, iako je takav snijeg stvoren na umjetni način, naziv umjetni je u stvari velika zabluda. U prirodi se vodena para diže u više slojeve atmosfere gdje se hladi i polako tvori kristale. Da bi se to desilo svaka pahulja treba zrnce prašine, makar mikroskopske veličine, oko koje će se kristal formirati. Kako formirani manji kristali na sebe privlače vodene kapljice tako kristal raste u pahuljicu. Dakle, baš kao što i priroda koristi prašinu vodu i hladan zrak, na isti se način stvara i snijeg u topovima, s tim da se ponegdje još dodaju zrnca prašine. Voda je neophodna i vode se troši dosta. Da bi se zasnježila površina dva nogometna igrališta potrebno je oko deset cisterni vode. Zato se koriste akumulacije ili prirodni izvori. No, operateri na tim topovima itekako trebaju suradnju prirode. Naime da bi se snijeg mogao proizvesti temperatura treba biti ispod nule i to minimalno od -4 Celzijus, a optimum je -8 Celzija. Ako se voda brže smrzava, proces proizvodnje snijega je brži. Zrak također treba biti suh, zato što se u suhom zraku voda brže hladi. Dodatni efekt je i veća udaljenost od mašine do tla, što daje vodi više vremena da se smrzne na svom putu, zato su topovi ili uvijek usmjereni prema gore, ili na visokim stupovima (žirafe). Topovi se najčešće koriste noću jer je tada to hladnije od zraka, a donja granica rada topova je negdje oko -40°C.

No, prema vremenskim prilikama treba podešavati rad topova jer snijeg ispada ili previše leden (nažalost imali smo prilike to vidjeti i kod nas) ili previše suh pa ga vjetar lako raznosi. Da bi se napravio snijeg voda ohlađena na malo višu temperaturu iznad ledišta se protjeruje pod visokim tlakom kroz mlaznice. Da bi se dobile čim finije i sitnije kapi, koriste se razne izvedbe, od ventilatora do komprimiranog zraka i onda se hlade naglom disperzijom u zrak te se smrznu na putu do podloge. Čim je zrak komprimiraniji veća je ekspanzija i snijeg je finiji. Ako se pahuljice na puto do tla ne uspiju smrznuti, snijeg postaje mekan i gnjecav te se u kontaktu s hladnijom podlogom (ako je ima) može smrznuti u ledeni blok. Drugi je način korištenje vode koju kroz mlaznice tjera komprimirani zrak ohlađen tekućim dušikom, ali to je standard uglavnom ograničen za zatvorene ski hale. Jednako tako snijeg se može dobiti iz ugljikovog dioksida.

Kritični parametar za stvaranje snijega je prava kombinacija temperature i vlage u zraku, čim je vlaga niža, time veća temperatura može biti upotrijebljena za proizvodnju snijega. Za nepothlađenu vodu inače je potrebno –8 °C. Dodatna je potreba za klicu kristalizacije da bi se stvorili kristali. Najčešće se koriste ili kalcijevi i magnezijevi ioni ili sitne čestice gline. Kad temperatura nije dovoljno niska, iznad –5 °C onda je takva eksterna klica kristalizacije neophodna u formi srebrnog jodida (AgI), kaolin gline, raznih sapuna ili detergenta ili čak nekih gljivica!

Trenutno je najpopularniji aditiv Snomax, suhi smrznuti protein koji se dobiva iz Pseudomonas Syringae bakterije koja je česta na drveću, travama, povrću. Noviji produkt se naziva Drift, tekući polieterski substituirani triloksan koji djeluje kao površinski agens koji (prema deklaraciji kompanije) smanjuje vodikove veze među molekulama vode i olakšava smrzavanje.

Postoje i posebni aditivi koji se zovu Snowflex i powderpack. Snowflex je polibutilenska tereftalatna vlakna (i jest komplicirano kako zvuči, vjerujte mi na riječ, op.a.), sa skliskom površinom. Kad se voda propušta kroz mlaznice od toga materijala stvara vrlo fine kristale snijega pa na podlozi izgleda poput tepiha, a dosta se često upotrebljava i za izradu half-pipeova i freestyle kickera.

Mnogi će skijaši reći da se osjeti razlika između umjetnog i pravog snijega i da je puno veće zadovoljstvo skijati po pravom snijegu, jer je podloga sa umjetnim snijegom puno kompaktnija, tvrđa i sabijenija. Istina, ali zamislite situacije u kojima na skijalištima ne bi bilo topova. Depresivno, zar ne? Osim toga, dobro je imati na umu i podatak da je smjesa prirodnog i umjetnog snijega puno otpornija na otapanje pa na stazama i bolje podnosi proljetne temperature.

 

 

 

 

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

© Skijanje.hr 2003-2019.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Skijaški klub Hupser   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 1366818
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

Izdavač: Skijaški klub "HUPSER"
Medovićeva 19, Rijeka
e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr