19.06.2004.      

Autori: Ante Pašalić, Tomislav MatošinZahvaljujemo se državnom demonstratoru u skijanju, GOBEC DAMIRU na ustupljenom materijalu potrebnom za pisanje ovog članka. 

Lavine – zaštita i spašavanje

Žrtve lavina najčešće su rekreativci u planinama – skijaši, snowboarderi, penjači, planinari a najugroženiji su vozači snježnih saonica (snowmobila) koji čine trećinu žrtava od njihovog ukupnog broja.

Obranu od lavina potrebno je provoditi u blizini naseljenih mjesta, prometnica, skijališta te na svim mjestima gdje postoji mogućnost stradavanja ljudi. Kada govorimo o obrani od lavina razlikujemo aktivnu i pasivnu. Pod aktivnom obranom podrazumijevamo promatranje opasne zone i umjetno izazivanje lavina. Lavine se izazivaju na više načina, ovisno o veličini i pristupačnosti prostora na kojem se želi pokrenuti lavina. Najčešće se izazivaju eksplozijama i to tako da se dinamit (ili slične eksplozivne naprave) postavlja i aktivira ručno ili se specijalnim topovima i iz helikoptera baca i aktivira na željeno područje. U manje opasnim područjima lavinu izazivaju skijaši, tehničari zaduženi za taj posao. Pasivna obrana sastoji se od postavljanja zidova i ograda koji će zadržati, usporiti ili skrenuti tok lavine ili će jednostavno spriječiti pokretanje lavine.
U 90% lavina sa ljudskim žrtvama, lavina je pokrenuta težinom žrtve ili nekoga od pratnje žrtve. Ako imate namjeru kretati se u područjima u kojima postoji opasnost od lavina obavezno nazovite lokalnu Gorsku službu spašavanja ili Centar za lavine te se raspitajte o mogućnosti lavina, obavijestite ih o svojim kretanjima te zatražite lokatore (eng. "avalanche beacon"). Lokatori su mali uređaji koji odašilju signal te u slučaju nesreće spasioce navode na mjesto unesrećenog. Također obavezno ponesite lopatice za snijeg te što više pomoćne opreme. Ako vidite napuknuti snijeg, to je očiti znak za potencijalnu lavinu. Što je veći razmak napuknuća to je opasnije. Ne idite na strme dijelove. Također pripazite na brze promjene vremena. U tom slučaju povećava se mogućnost pokretanja lavina. U potencijalno opasne dijelove nikada ne idite sami te ako vas je više, podijelite se u grupice ali ostanite dovoljno blizu jedni drugima da se vidite i čujete. Nemojte ići u područja dubokog snijega koji je manje od 3 dana star te općenito izbjegavajte džepove dubokog snijega. Prirodne lavine događaju se zbog novog ili vjetrom nanesenog snijega koji postane pretežak za slabe naslage prijašnjeg snijega ili zbog naglog zatopljenja, ali gotovo uvijek ima očiglednih znakova nestabilnosti prije nego li se lavina pokrene.

Ako vidite da lavina ide prema vama odnosno da ste pokrenuli lavinu jedino što možete probati jest da se maknete u stranu. Ako ne možete pobjeći lavini tj. pokušati da vas ne zatrpa, pokušajte se uhvatiti za drvo (ako ste u takvom okruženju). To morate izvesti jako brzo iz razloga što vam to drvo može biti najbolji prijatelj, ali ako ga ne uhvatite na vrijeme može postati najveći neprijatelj. Četvrtina žrtava u lavinama umiru zbog teških ozljeda nanesenih od udaraca u drva i kamenje. Iz tog razlog držite se za to drvo jako, jako čvrsto. Imajte na umu da morate biti jako brzi pošto lavine već nakon 4 – 5 sekundi dostižu brzinu od 100 km/h. Ako ne možete pobjeći lavini ili se ne možete uhvatiti za drvo, onda morate početi snažno plivati . Ljudsko tijelo je tri puta teže od krhotina lavina i stoga počne tonuti ukoliko ne počnete snažno plivati. Dobra vijest je da i u jako gustim lavinama protok zraka je 60 – 70%, ali to nije problem. Ljudi umiru zbog toga što se ugljik – dioksid nakupi u snijegu oko ustiju i jako brzo umru zbog trovanja ugljik – dioksidom, pa kad lavina na kraju uspori i prije nego li stane, pokušajte si napraviti rupu za zrak ispred vaših ustiju. Kad lavina napokon stane, krhotine lavine i raspršeni snijeg se kroz nekoliko sekundi stvrdne kao cement tako da bilo koju akciju da poduzmete morate je napraviti prije samog zaustavljanja lavine. Praktično je nemoguće sam se izvući kada ste zatrpani lavinom. Statistike pokazuju da se oko 90% žrtava može izvući živo ako su iskopani u roku od 18 minuta, ali onda šansa preživljavanja jako pada. Nakon 45 minuta samo 20-30% ljudi je spašeno živih, a nakon dva sata gotovo nitko ne izađe živ.

U slučaju da vidite prijatelja zahvaćenog u lavini pozorno gledajte kako se kreće lavina i gledajte u vašeg prijatelja, da ga kasnije, sa što većom preciznošću možete locirati u lavini. To će smanjiti tijek traženja, tako da otvorite širom oči ako ste dovoljno sretni da vas lavina nije uhvatila. Nikako ne odlazite po pomoć jer je jako malo vremena, možda nekoliko minuta za disanje pod snijegom, tako da se svaka minuta broji. Ako odete po pomoć vjerojatno ozlijeđeni neće biti živ kada vi dođete sa spasiocima. Provedite bar pola sata – sat u traženju prije nego li odete po pomoć. Brzo ali i pozorno tražite tragove, ruke koje vire iz snijega, skije, snowboard daske, rukavice i sl. U slučajevima kad vidite snowmobil, žrtva je iznad snowmobila. U slučaju više žrtava iskopajte ih dovoljno da mogu disati tj. nemojte gubiti vrijeme da ih vadite van. Odmah idite do druge žrtve i tako dalje. Prvo izvadite one koji su bliži površini.

I ZAPAMTITE : AKO STE I U NAJMANJOJ SUMNJI – UVIJEK NE !



 

 

 

 

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

  • Vijesti

  • Info

© Skijanje.hr 2003-2024.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Sport-IT   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 266416
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr