Austrijska skijališta

Općenito, kada govorimo o skijanju teško je izdvojiti državu kao cjelinu, jer u svakoj od država ima mnogo pokrajina, koje se, baš kao i u Hrvatskoj, mogu razlikovati u puno sitnih stvari. Primjerice u načinu života ili kulturi. No ovdje ćemo cijelu Austriju ipak tretirati kao jednu jedinstvenu cjelinu, s nekim zajedničkim karakteristikama za sva skijališta. Ako ste svjetski putnik i ako ste prošli puno skijališta po Europi, moći ćete procijeniti i objektivnost ovih podataka.

Ono što skijaš može očekivati od Austrijanaca jest definitivno organizacija, koja je tu uvijek na visini. Ako ste smještaj nalazili preko Interneta, možete se pouzdati u dogovor s domaćinom bez obzira što ste sve pripreme možda obavili i mjesecima ranije.



Ceste su uredne, prilazi očišćeni, osim u uvjetima zaista lošeg vremena ili većih nadmorskih visina, koje su konstantno na udaru snijega. Generalno, austrijska su skijališta manja od recimo francuskih, tek su neke regije potpuno povezane tvoreći zavidnu kilometražu staza, no uglavnom se radi o prosjeku veličina skijališta od cca 50-75 km staza.

Smještaj je u Austriji vrlo dobar i komforan, ono što ćete često u Francuskoj dobiti pod bolji apartman, ovdje je tek teški prosjek, ako ne i ispodprosječni smještaj. Naravno, ovdje ne računamo na luksuzne francuske apartmane, koje hrvatske turističke agencije rijetko imaju u ponudi, a hrvatski gosti još rijeđe mogu platiti. No zato je kompletna ponuda relativno skupa, počevši od cijena ski karata, koje se kreću od 30-ak eura za manja skijališta za dnevnu kartu, do čak 40 € za veća i renomiranija skijališta.

Cestarine su dosta skupe, treba vam i vinjeta, a i organiziranih prijevoza hrvatskih turističkih agencija ćete rijetko naći. Snijeg je siguran u prvom i drugom mjesecu, a ukoliko ste ljubitelj sunca i duljih dana pa na skijanje idete u trećem mjesecu, morat ćete biti jako oprezni, jer za toplijih godina, u ožujku, snijega po većini skijališta koja se u Austriji penju do 2000 ili 2200 m n/v uglavnom na nižim dijelovima staza ima u ograničenim količinama te je najčešće riječ o umjetnom snijegu.



Skijaške su žičare uglavnom vrlo dobre i rijetko ćete sresti neku od relikvija poput drvenih žičara ili pak onih s godištima starijim od većine čitatelja ovoga magazina. Skijaških glečera ima mnogo, i neki od njih su relativno blizu Hrvatskoj, tako da ćete o skijanju moći razmišljati i u kasno proljeće, pa i sredinom ljeta. Kvaliteta skijališta, kao i u svim ostalim skijaškim državama, varira od loše do izuzetno dobre, no izbor je zaista velik i u radijusu od 350 - 400 km od Zagreba zaista imate više od stotinu skijališta na izbor.

Prije nego što se definitivno odlučite za destinaciju, savjet je uredništva da pomno pročitate naše mišljenje o pojedinoj destinaciji, koje vam je na raspolaganju u ovoj rubrici.