Ima li tko da nije na Headu?

Sjevernoamerička je turneja Svjetskog kupa završila i, uz odrađene utrke u Söldenu i Leviju, dala nam uvid u sve discipline osim (super)kombinacije. Sedam je utrka odvoženo u ženskoj konkurenciji, pet u muškoj. I dok je rano govoriti o ovosezonskim favoritima za osvajanje Kristalnog globusa, možda nije ishitreno zaključiti da među proizvođačima opreme Head ima najviše šanse da ponese naslov najboljeg "konstruktora".

Nakon 12 utrka u poretku proizvođača Head vodi s 1.580 bodova dok drugoplasirani Atomic zaostaje za čak 940 bodova! Nikakvo čudo kad pogledate "ergelu" koja vozi za Head: Lindsey Vonn, Maria Riesch, Anja Paerson, Šarka Zahrobska, Bode Miller, Aksel Lund Svindal, Didier Cuche, Ted Ligety, Kjetil Jansrud, Werner Heel... Svatko od njih s pravom u utrku ulazi s mišlju o pobjedničkom podiju. No, zašto su se praktički sve najveće zvijezde svjetskog skijanja odlučile upravo za Head?



"Drugi proizvođači, ako skijaš pobijedi na njihovim skijama, pretpostavljaju da imaju savršen proizvod", kaže za SkiRacing Rainer Salzgeber, "glava" Headovog natjecateljskog programa. "Mi nastojimo udovoljiti željama i prohtjevima svakog našeg skijaša jer znamo da je svaki od njih poseban i da za svakog od njih treba ponaosob individualizirati opremu. To je naša prednost. Ako nisu sretni s kompletom opreme, serviseri će raditi sve dok ne budu sretni."

Ostali proizvođači pak cinično primjećuju da Head najviše radi na ugovorima, cifre kojih nagone skijaše na promjenu dobavljača opreme. Ruku u džep je duboko zavukao vlasnik Heada Johan Eliasch za kojeg procjenjuju da je "težak" oko 600 milijuna dolara. Puno bitnije jest da je istodobno i skijaški fanatik koji je Head kupio prije 15 godina i od njega stvorio respektabilnu tvornicu sportske opreme. Eliasch je bio odlučan da za Head voze samo "...najbolji skijaši s najboljim osobnostima". Pa, što koštalo, da koštalo.



Aksel Lund Svindal je, primjerice, ove godine Atomic zamijenio Headom i za to "inkasirao" dva milijuna eura. On, kao i ostali "preobraćenici" na Head, odbacuje tvrdnje da je glavni motiv novac: "Dobavljač skija je najvažniji partner. Morate imati materijal i ljude kojima vjerujete. Morate imati konkurentnu opremu. Što će vam dobar ugovor ako na tim skijama ne možete pobjeđivati? A ako ne pobjeđujete, nema ni novca."

Jesu li se silna ulaganja isplatila? Iz Heada tvrde da su narudžbe natjecateljskih skija (dostupnih na tržištu) za sezonu 2010/11 porasle za četiri puta u odnosu na godinu ranije; u Švicarskoj i Njemačkoj vode glavnu riječ na tržištu, dok su u Austriji na drugom mjestu iza još uvijek neprikosnovenog Atomica. Glavni "krivac" za to su Zimske olimpijske igre u Vancouveru gdje je Head osvojio 11 odličja u alpskom skijanju – više nego bilo koji drugi proizvođač. "Manekenima" poput Millera ili Vonn teško je odoljeti i ljudi rado posežu za "njihovim" skijama.



Planovi za sezonu 2010/11 nisu ništa manje ambiciozni. "Želimo najviše osvojenih medalja na Svjetskom prvenstvu", otkriva Eliasch. "Želimo biti najbolji u ženskoj i muškoj konkurenciji u svim disciplinama i osvojiti Veliki kristalni globus u obje konkurencije." Impresivan plan. No, znaju li da Ivica Kostelić ne skija na Headu?