Skijanje.hr

MAGAZIN

»

ZANIMLJIVOSTI

19.09.2013.      

Autor: Goran Vukelić 

Tko će ostati na skijama za 10 godina?

Skijaška industrija bori se za svakog novog skijaša i snowboardera u trenucima kada indikatori poslovanja zalaze u crveno.

Skijaška industrija ima gorući problem koji pokušava ugasiti zadnjih desetak godina. Nisu to ni globalno zatopljenje koje prijeti snježnom pokrivaču niti prosvjedi "zelenih" oko narušavanja osjetljivih planinskih ekosustava. Riječ je o broju korisnika usluga i proizvoda te industrije koji u pojedinim dijelovima svijeta pada, a u najboljem slučaju stagnira već dulji niz godina.

Ti pojedini dijelovi svijeta su ustvari oni na koje skijaška industrija tradicionalno cilja, zemlje sa skijaškom tradicijom, velikim brojem skijališta i skijaša. Prema godišnjem izvješću konzultanta za skijaške centre, Švicarca Laurenta Vanata, broj posjeta skijaškim centrima na globalnoj razini pada od zime 2008/09, s približno 350 milijuna posjeta godišnje na nešto više od 300 milijuna. Negativan trend po pitanju posjećenosti u posljednjih je deset godina primjetan u Švicarskoj, Španjolskoj, Andori, Sloveniji i Japanu; na "nuli" se održavaju Italija, Sjedinjene Američke Države i Kanada dok tek blagi porast bilježe Austrija i Francuska.

-.--.-

Zbog čega? Razloga ima više. Amerikanci muku muče s odlaskom generacije baby boomera (rođeni 1946-1964) koja je na svojim plećima iznijela skijaški prosperitet u SAD-u. Hal Clifford u svojoj knjizi "Downhill Slide" objašnjava: "Nije čudo da su posljednja tri velika sjevernoamerička skijališta, Blackcomb, Deer Valley i Beaver Creek, otvorena 1980. kada su najstariji baby boomeri imali oko 35 godina. Ljudi između 35 i 42 godine tradicionalno osiguravaju najveći broj posjeta skijalištima. Ali kada navrše 44. godinu života, statistički njihova prisutnost opada. Boomeri odustaju od skijanja, a skijališta gube klijente."

Na gubitku su skijališta, hotelijeri, prodavatelji nekretnina na skijalištima, proizvođači opreme… Tim Petrick iz K2 za Skinet potvrđuje: "Od zime 1999/2000 bilježimo pad prodaje skijaške opreme od oko 19%, no dijelom bi to moglo biti i zbog sve učestalijeg iznajmljivanja opreme. Ipak, moramo prepoznati demografske promjene koje će se dogoditi u SAD-u narednih 20 godina. Baby boomeri odlaze, a ako se skijaška industrija ne približi afroameričkoj, azijskoj i hispanskoj zajednici, suočit će se s vrlo smanjenim brojem svojih potencijalnih korisnika u budućnosti."

U tu su svrhu pokrenuti mnogi programi za privlačenje novih skijaša i snowboardera na snijeg, poput Learn to Ski ili Bring a Friend. No, vrlo je malen postotak onih koje je početnički entuzijazam doveo do stalnog bavljenja zimskim sportovima. "Tek oko 15% početnika nastavi sa skijanjem", kaže David Belin iz RRC Associates, istraživačke tvrtke iz SAD-a, za Denver Post. "To je alarm da ne činimo dovoljno kao industrija kako bi ih pretvorili u doživotne skijaše."

Goran Vukelić-.--.-

Španjolska i andorska skijališta se pak bore s gorućom financijskom krizom na Pirinejskom poluotoku. Nezaposlenost mladih u Španjolskoj je oko 56% što znači da će skijališta teško u skorije vrijeme opravdati investicije u 130 novih žičara u posljednjih deset godina.

Švicarci bilježe minuse posljednjih godina uglavnom zbog prejakog franka što odvraća turiste od skijaških odmora u ovoj alpskoj zemlji. To ne zabrinjava Jürga Schmida, predsjednika tamošnje turističke zajednice koji za Swissinfo kaže: "Kad bi cijena bila jedini kriterij, turisti ne bi dolazili u Švicarsku. Žele li bolji ukupni doživljaj, nadamo se da će još jednom razmisliti o svojim prioritetima. Smanjivanje cijena nije pravi put."

Austrijanci zasad drže glavu iznad vode i raduju se blago pozitivnom trendu porasta broja skijaških posjeta. Ipak, i oni su svjesni da je skijanje postalo preskupo jer su cijene skijaških karata u periodu 2006-2010 porasle za oko 10%, dok je inflacija u zemlji iznosila oko 7,5%.

"Cijene skijanja moraju ići dolje", kazao je Peter Zellmann iz bečkog IFT instituta, o čemu smo već i pisali. "Znam da žičničari neće biti oduševljeni ovim što govorim, ali mislim da bi morali ponuditi poštene cijene. S dobrim ponudama treba animirati obitelji na odlazak na skijanje kako bi se održala aktivnost u ovom za Austriju iznimno značajnom gospodarskom sektoru."

Goran Vukelić-.--.-

Tko će onda ostati na skijama za desetak godina? Baby boomeri odlaze u mirovinu, mladim obiteljima skijanje postaje preskup sport, tinejdžeri su pronašli nove outdoor ljubavi, a na skijanje gledaju kao elitističku zabavu… Skijaška industrija zato pogled okreće prema istoku, tržištima Rusije, Kine, Indije i Južne Koreje.

Rusija će 2014. ugostiti Zimske olimpijske igre u novoizgrađenom zimovalištu Soči. Takve investicije i događanja bi trebala pobuditi zanimanje za skijanje u Rusa, pa su procjene već spomenutog Vanata da bi ruska skijališta mogla uskoro privući 5-10 milijuna posjetitelja godišnje, naspram sadašnjeg jednog milijuna. U Kini je broj skijaških posjeta u zadnjih osam godina porastao gotovo tri puta što dovoljno govori o skijaškom potencijalu mnogoljudne zemlje. U svakom slučaju, bit će potrebno mnogo dobro promišljenog napora da bi skijališta i proizvođači skijaške opreme pridobili nove generacije na uživanje u snježnim radostima i zadržali rezultate poslovanja u zelenom području.

 

 

 

 

 

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

  • Objavljeno: 04. listopada 2013.   17:32h

    Član od:
    26.10.2007.

    Mjesto:
    Hrvatska, Zagreb

    E sad, jesu li karte skupe ili mi nemamo love. 47 eura za kartu na Tuxu lakse platis s 5000 eura placom. Sto se teme tice neka bude zdravlja ja cu skijati za 10 godina. Velicina, bar sto se tice skijalista, uopce nije bitna.
  • Objavljeno: 04. listopada 2013.   16:36h

    Član od:
    16.02.2006.

    Mjesto:
    Hrvatska, Rijeka

    Mislim da Zaak ima pravo, svi smo postali malo razmaženi iželimo sve više staza i poveznica tako da ovi moraju konstantno pumpati lovu u nove žice, a to koooooštaaaaaaaa. Ali ako uzmemo u ubzir da za jednu prahistorijsku žicu na Platku moramo platiti nešto malo više od 17€ i imamo zato na raspolaganju jednu nikad popeglanu stazu od 870m, onda je matematika jasna ko dan.
  • Objavljeno: 24. rujna 2013.   23:27h

    Član od:
    24.01.2013.

    Mjesto:
    Hrvatska, rijeka

    da, cijene skijana bi trebale ici dolje, ali po meni prvenstveno zice
    smjestaj kosta kao i kod nas.Zice su postale preskupe, 40 EURa na prosjecnom skijalistu za 1 dan je puno.

    ali nisam siguran da ce to tako brzo, dolaze istocnjaci koji pomalo spasavaju stvar, ali oni su pak prilicno udaljeni od skijalista, nije im skijanje bas u tradicji, vise je u trendu, tako da neznam koliko ce oni dugo.

    mladi ljudi, od 20-30, mislim da stvarno nemaju love, pogotovo oni sa djecom. a ako se izgubi ta generacija, a gubi se, ode baza zauvijek, tesko ce njihova djeca sama ici uciti skijati.

    spustiti ce cijene tako sto ce spustiti kvalitetu i odrzavanje zica, a kupnjom karte ces pristati da neces nikoga tuziti ako se zica srusi...npr.

  • Objavljeno: 20. rujna 2013.   15:07h

    Član od:
    08.12.2004.

    Mjesto:
    Hrvatska, Rijeka

    za manji dio cijena smo i sami odgovorni. evo pazljivo iscitavajuci ovaj forum vidim da mnogi niti ne zele stati na skijaliste ako nema barem 100km staza. mnogima je dosadno, ponavljam dosadn ako moraju 3-4 puta spustiti se po istoj stazi. samim time molimo zicnicare za nove investicije sto je sigurno jedan od cimbenika dizanja cijena
  • Objavljeno: 19. rujna 2013.   10:10h

    Član od:
    29.01.2012.

    Mjesto:
    Hrvatska, Zagreb

    meni je iskreno samo cijena ski pass-a malo previsoka, smještaj mi još ok... opremu kupiš za par sezona tako da je i taj dio ok

    ali skijati se mora :)
  • Objavljeno: 19. rujna 2013.   10:02h

    Član od:
    09.09.2007.

    Mjesto:
    Hrvatska, Mali Lošinj

    Dobro je rekao Pero Zellmann - cijene skijanja moraju ići dolje. Naravno, skijanje postaje sve skuplje, od opreme do ski passova i svega povezanog uz taj bijeli sport, a u svijetu vlada kriza.
    Jednostavno skijanje je preskupo! Al opet, tko može bez njega :-)

Prikazano 6 od 6 komentara

Sve komentare pogledajte na forumu

  • Vijesti

  • Info

© Skijanje.hr 2003-2020.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Skijaški klub Hupser   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 4019562
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

Izdavač: Skijaški klub "HUPSER"
Medovićeva 19, Rijeka
e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr