Tko će ostati na skijama za 10 godina?

Skijaška industrija ima gorući problem koji pokušava ugasiti zadnjih desetak godina. Nisu to ni globalno zatopljenje koje prijeti snježnom pokrivaču niti prosvjedi "zelenih" oko narušavanja osjetljivih planinskih ekosustava. Riječ je o broju korisnika usluga i proizvoda te industrije koji u pojedinim dijelovima svijeta pada, a u najboljem slučaju stagnira već dulji niz godina.

Ti pojedini dijelovi svijeta su ustvari oni na koje skijaška industrija tradicionalno cilja, zemlje sa skijaškom tradicijom, velikim brojem skijališta i skijaša. Prema godišnjem izvješću konzultanta za skijaške centre, Švicarca Laurenta Vanata, broj posjeta skijaškim centrima na globalnoj razini pada od zime 2008/09, s približno 350 milijuna posjeta godišnje na nešto više od 300 milijuna. Negativan trend po pitanju posjećenosti u posljednjih je deset godina primjetan u Švicarskoj, Španjolskoj, Andori, Sloveniji i Japanu; na "nuli" se održavaju Italija, Sjedinjene Američke Države i Kanada dok tek blagi porast bilježe Austrija i Francuska.



Zbog čega? Razloga ima više. Amerikanci muku muče s odlaskom generacije baby boomera (rođeni 1946-1964) koja je na svojim plećima iznijela skijaški prosperitet u SAD-u. Hal Clifford u svojoj knjizi "Downhill Slide" objašnjava: "Nije čudo da su posljednja tri velika sjevernoamerička skijališta, Blackcomb, Deer Valley i Beaver Creek, otvorena 1980. kada su najstariji baby boomeri imali oko 35 godina. Ljudi između 35 i 42 godine tradicionalno osiguravaju najveći broj posjeta skijalištima. Ali kada navrše 44. godinu života, statistički njihova prisutnost opada. Boomeri odustaju od skijanja, a skijališta gube klijente."

Na gubitku su skijališta, hotelijeri, prodavatelji nekretnina na skijalištima, proizvođači opreme… Tim Petrick iz K2 za Skinet potvrđuje: "Od zime 1999/2000 bilježimo pad prodaje skijaške opreme od oko 19%, no dijelom bi to moglo biti i zbog sve učestalijeg iznajmljivanja opreme. Ipak, moramo prepoznati demografske promjene koje će se dogoditi u SAD-u narednih 20 godina. Baby boomeri odlaze, a ako se skijaška industrija ne približi afroameričkoj, azijskoj i hispanskoj zajednici, suočit će se s vrlo smanjenim brojem svojih potencijalnih korisnika u budućnosti."

U tu su svrhu pokrenuti mnogi programi za privlačenje novih skijaša i snowboardera na snijeg, poput Learn to Ski ili Bring a Friend. No, vrlo je malen postotak onih koje je početnički entuzijazam doveo do stalnog bavljenja zimskim sportovima. "Tek oko 15% početnika nastavi sa skijanjem", kaže David Belin iz RRC Associates, istraživačke tvrtke iz SAD-a, za Denver Post. "To je alarm da ne činimo dovoljno kao industrija kako bi ih pretvorili u doživotne skijaše."



Španjolska i andorska skijališta se pak bore s gorućom financijskom krizom na Pirinejskom poluotoku. Nezaposlenost mladih u Španjolskoj je oko 56% što znači da će skijališta teško u skorije vrijeme opravdati investicije u 130 novih žičara u posljednjih deset godina.

Švicarci bilježe minuse posljednjih godina uglavnom zbog prejakog franka što odvraća turiste od skijaških odmora u ovoj alpskoj zemlji. To ne zabrinjava Jürga Schmida, predsjednika tamošnje turističke zajednice koji za Swissinfo kaže: "Kad bi cijena bila jedini kriterij, turisti ne bi dolazili u Švicarsku. Žele li bolji ukupni doživljaj, nadamo se da će još jednom razmisliti o svojim prioritetima. Smanjivanje cijena nije pravi put."

Austrijanci zasad drže glavu iznad vode i raduju se blago pozitivnom trendu porasta broja skijaških posjeta. Ipak, i oni su svjesni da je skijanje postalo preskupo jer su cijene skijaških karata u periodu 2006-2010 porasle za oko 10%, dok je inflacija u zemlji iznosila oko 7,5%.

"Cijene skijanja moraju ići dolje", kazao je Peter Zellmann iz bečkog IFT instituta, o čemu smo već i pisali. "Znam da žičničari neće biti oduševljeni ovim što govorim, ali mislim da bi morali ponuditi poštene cijene. S dobrim ponudama treba animirati obitelji na odlazak na skijanje kako bi se održala aktivnost u ovom za Austriju iznimno značajnom gospodarskom sektoru."



Tko će onda ostati na skijama za desetak godina? Baby boomeri odlaze u mirovinu, mladim obiteljima skijanje postaje preskup sport, tinejdžeri su pronašli nove outdoor ljubavi, a na skijanje gledaju kao elitističku zabavu… Skijaška industrija zato pogled okreće prema istoku, tržištima Rusije, Kine, Indije i Južne Koreje.

Rusija će 2014. ugostiti Zimske olimpijske igre u novoizgrađenom zimovalištu Soči. Takve investicije i događanja bi trebala pobuditi zanimanje za skijanje u Rusa, pa su procjene već spomenutog Vanata da bi ruska skijališta mogla uskoro privući 5-10 milijuna posjetitelja godišnje, naspram sadašnjeg jednog milijuna. U Kini je broj skijaških posjeta u zadnjih osam godina porastao gotovo tri puta što dovoljno govori o skijaškom potencijalu mnogoljudne zemlje. U svakom slučaju, bit će potrebno mnogo dobro promišljenog napora da bi skijališta i proizvođači skijaške opreme pridobili nove generacije na uživanje u snježnim radostima i zadržali rezultate poslovanja u zelenom području.