04.05.2012.      

Autor: Matija Kralj

Foto: Goran Razić, arhiva Skijanje.hr

 

Odlični uvjeti za ledenjačko skijanje, južna hemisfera u 'niskom startu'

Snježno stanje na austrijskim i švicarskim ledenjačkim odredištima trenutno je iznimno povoljno. Južna hemisfera s nestrpljenjem očekuje lipanj.

Austrijska ledenjačka odredišta posljednji svježi snijeg redom tako bilježe u posljednjih desetak dana. Apsolutni 'rekorder' po ovom pitanju je Sölden (naslovna fotografija), gdje je 27. travnja palo čak 61 cm novog snijega. Mölltal ledenjak 24. travnja upisao je 30-ak cm novog, svježeg snijega, na Pitztal ledenjaku 24. travnja palo je posljednjih novih 27 cm snijega.

Kitzsteinhorn Kaprun skijaše trenutno ukupno dočekuje s oko 260 cm snježne podloge. 13 otvorenih od 20 ski liftova jasno ukazuje na činjenicu da bi skijanje na ovom odredištu trebalo potrajati do očekivanog 2. lipnja. Na Dachstein ledenjaku i nadalje je rekordnih do 540 cm snježne podloge i svi ski liftovi su u radu.

Mölltal ledenjak s već spomenutim novim snježnim padalinama upisuje 370 cm snježne podloge kao najvišu trenutnu vrijednost. Sedam od devet ski liftova je u radu i skijanje je ovdje planirano do 13. svibnja.

Kraj trenutne sezone skijanja na Kaunertal i Stubai ledenjacima u planu je 10. lipnja. Na Kaunertalu je trenutno do 234 cm snježne podloge, u radu je sedam od osam ski liftova. Stubai trenutno upisuje do 400 cm snježne podloge. Uz 18 od 25 ski liftova te 94 od 110 km snježnih staza u radu.

Pitztal ledenjak trenutno ima 3 od 12 ski liftova te 19 od ukupnih 68 km ski staza u radu. Debljina snježne podloge ide do 394 cm uz 6. svibnja kao zamišljeni datum kraja ski sezone.

326 cm snježne podloge kao rekordnu trenutnu vrijednost ovih dana upisuje ledenjak ponad Söldena. Šest otvorenih ski liftova omogućava korištenje oko 28 km od ukupne površine svih ski staza. Sve do ove nedjelje, 6. svibnja, kao i na Pitztalu.

Posljednje snježne padaline na Hintertux ledenjaku upisane su 24. travnja, i donijele su svega oko 2 cm novog snijega. No ukupna snježna podloga na Hintertuxu je debela i do 370 cm. U radu je 19 od 21 ski lifta uz skijaški dostupnih oko 75 km staza.

Švicarski Ledenjak 3000 u radu bi trebao biti do 6. svibnja 2012. U radu je trenutno 8 od 10 ski liftova, debljina snježne podloge ide do 320 cm. Zermatt trenutno bilježi do 180 cm snježne podloge. Uz otvorenih čak 16 ski liftova. Dok je Saas Fee trenutno van rada. 

Mjesec lipanj trebao bi ujedno označiti start sezone skijanja na južnoj hemisferi. Pri čemu se najkvalitetnije skijanje tradicionalno očekuje na Novom Zelandu, u Čileu i Argentini.

 

 

 

 

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

  • Objavljeno: 09. svibnja 2012.   09:08h

    Član od:
    23.09.2005.

    Mjesto:
    Hrvatska, Zagreb

    @ minja
    "A šta ako zabiju letvu u zemlju po svim meteo pravilima, i onda usmjeri top da mu trpa snijeg točno tu? Realno, dali su podatak koliko je snijega na stazi."

  • Objavljeno: 09. svibnja 2012.   07:51h

    Član od:
    13.01.2005.

    Mjesto:
    Hrvatska, Rijeka

    A šta ako zabiju letvu u zemlju po svim meteo pravilima, i onda usmjeri top da mu trpa snijeg točno tu? Realno, dali su podatak koliko je snijega na stazi.

  • Objavljeno: 08. svibnja 2012.   22:01h

    Član od:
    23.09.2005.

    Mjesto:
    Hrvatska, Zagreb

    @ Danko17

    Da, postoje i laserski mjerači, ali i npr. RES mjerači (radio echo sounding), no takvi se uređaji u pravilu koriste za mjerenje debljine snijega i leda na npr. Antarktici, Arktiku te na ne-skijaškim glečerima ili na ne-skijaškim dijelovima glečera. Previše koštaju da bi se njima mjerila debljina snijega na skijalištu. Lakše je zabiti letvu u zemlju i mjeriti visinu snijega.

  • Objavljeno: 08. svibnja 2012.   21:55h

    Član od:
    23.09.2005.

    Mjesto:
    Hrvatska, Zagreb

    @minja

    Ne znam točan odgovor na to, ali mislim da na glečerima uzimaju u obzir samo snijeg odn. onaj dio koji nije prešao u firn tj. u led. Mišljenje temeljim na saznanju da debljina ledenog pokrova na glečerima može sezati od nekoliko metara do nekoliko desetaka metara, pogotovo u vršnim dijelovima glečera. Samim time ne vjerujem da u obzir uzimaju i led ispod snijega.

  • Objavljeno: 08. svibnja 2012.   19:38h

    Član od:
    26.10.2007.

    Mjesto:
    Hrvatska, Zagreb

    Negdje sam citao, mozda i na skijanje.hr, da postoje nekakvi laserski mjeraci visine snijega. Sto se ciklona tice meni je ovogodisnja atlanska ciklona u Tirolu, u 12. mjesecu, bila idilicna. Snijeg je bio suh kao barut. Ponovilo se.....

  • Objavljeno: 08. svibnja 2012.   11:39h

    Član od:
    13.01.2005.

    Mjesto:
    Hrvatska, Rijeka

    Huh, svaka čast. Ali mislim da je temeljno pitanje kod glečerskih skijališta mjere li i glečer skupa sa snijegom na njemu? Na Molltaleru vrlo vjerovatno da.

  • Objavljeno: 08. svibnja 2012.   10:32h

    Član od:
    23.09.2005.

    Mjesto:
    Hrvatska, Zagreb

    ... (nastavak)...

    Što se tiče razlike u visinama snijega između skijališta stvar je sljedeća. Padaline koje donose snijeg su frontalne padaline (postoje još i orografske i konvekcijske). Kako se radi o izrazito reljefno raščlanjenom terenu, do izražaja će doći i orografski efekt. To znači da se, u mikroklimatskom smislu, može dogoditi da zbog određenog rasporeda uzvišenja orografski efekt uzrokuje da određeni prostor dobije više snijega nego neki drugi, a udaljeni su možda nekoliko desetaka kilometara. Naravno, ne događa se to uvijek, ali kombinacija prelaska fronte s orografskim efektom može uzrokovati povećanu količinu padalina na nekom prostoru. Tipičan primjer za to je prostor Flachaua koji često ima nešto više snijega od npr. doline Gastein iako su po nadmorskoj visini otprilike tu negdje. Saalbach Hinterglemm često ima nešto više snijega od npr. Zell am See-a (mislim na skijalište ne na mjesto), iako su udaljeni 15-ak km. Sjetite se Nassfelda od prije nekoliko godina kada je u jednom dijelu zime snijeg doslovce zameo Nassfeld i Korušku. Ove je godine St. Anton imao gotovo pet metara sniijega na skijaštu, dok su Dolomiti relativno oskudijevali sa snijegom.
    Kod frontalnih padalina je također bitno odakle dolazi fronta. Da skratim, nije isto formira li se Genovska ciklona, ciklona u Jadranskom moru, dođe li ciklona s Atlantika sa zapada, sa sjeverozapada, prodre li u isto vrijeme hladni zrak sa sjevera ili sjeveroistoka ili ne... itd. itd.
    Ukratko, prelazak fronte u kombinaciji s orografskim efektom može uzrokovati da neko područje dobije više snijega od nekog drugog, relativno bliskog područja. Neka se takva pojava ponovi kroz zimu dva ili tri puta, uz kombinaciju ljudskog faktora pri mjerenju snijega... i eto metar do dva više snijega.
    Nemojte očekivati da će sve točke u Alpama koje se nalaze na npr. 2500 metara imati gotovo istu visinu snijega, točke na 3000 metara istu i slično.
    Što se trajanja sezone tiče, to ovisi o politici skijališta. Neki zatvore sezone iza prvog maja pa otvore opet sredinom lipnja i traju do jeseni (npr. Les2Alpes), neki rade konstantno do kraja lipnja pa onda zatvore jer obično nema dovoljno snijega za skijanje, a neki rade 365 dana kao Hintertux. To što ima na nekom skijalištu 200 cm snijega ne znači ništa ako nema dovoljno klijentele koja će se u tom trenutku skijati, pod bitnim uvjetom, a taj je da skijalište pokrije troškove i zaradi. Možemo mi romantično razmišljati i kazati, npr. u Nassfeldu je i nakon zatvaranja bilo oko 70 cm snijega, ja bih sigurno išao jedan dan. Da, ali da li bi bilo dovoljno ljudi da skijalište zaradi? Tu nastupa politika skijališta (servisiranje, godišnji odmori, priprema za ljetnu sezonu u smislu rada žičara za npr. planinare, MTB-re i slično).
    Nadam se da sam barem malo rasvjetlio navedenu problematiku.

  • Objavljeno: 08. svibnja 2012.   10:32h

    Član od:
    23.09.2005.

    Mjesto:
    Hrvatska, Zagreb

    Zanimljivo pitanje, nadam se da ću dati barem dio odgovora s obzirom da delomično pripadam toj struci.
    Visina snijega se u pravilu mjeri snijegomjernom letvom (postoje i uređaji, da ne bi bilo zabune). Ona bi se trebala nalaziti na otvorenom terenu, ne ispod drveća, ne u zavjetrini gdje može doći do zapuha, ne u neposrednoj blizini nekog objekta. Često se kaže da se kod mjerenja visine snijega treba ispoštovati dva elementa: točnost i istinitost.
    E sad, koliko su ispoštovana ta dva elementa kod mjerenja snijega na skijalištima možemo samo nagađati. Često se dogodi da na nekom skijalištu danima stoji podatak da je visina snijega npr. 70 cm (ni više ni manje). I onda se nakon npr. 10 dana objavi podatak da je visina 65 cm. I slično.
    Moje je osobno mišljenje sljedeće: tamo gdje postoji službena meteorološka postaja podaci bi trebali biti točni i pouzdani, no ne postoji na svakom skijalištu meteorološka postaja i tu se može postaviti pitanje jesu li podaci uvijek baš u potpunosti pouzdani i točni.
    Naime, nemojte zaboraviti da se radi o velikim novcima u zimskom turizmu i da je (po mojem mišljenju) moguće da se ponekad "friziraju" podaci o visinama snijega kako bi potencijalni skijaši došli i "ostavili novce".
    Naravno, može se dogoditi i sljedeće: piše na netu npr. da je visina snijega na nekom skijalištu npr. 50 cm, a vi dođete i vidite da su staze polugole i da ga sigurno toliko nema (možda ga je malo otpuhnuo vjetar, možda ga je malo otopilo sunce...). Ali nema ga na stazama. Pitanje je gdje se nalazi meteorološka postaja. One se u pravilu nalaze na mjestima gdje bi svi meteorološki utjecaji trebali biti podjednaki (na koncu, i temperatuta se mjeri u kućici koja mora biti dva metra od tla, zaklonjena od izravnog sunca s otvorima za provjetravanje).

  • Objavljeno: 04. svibnja 2012.   21:18h

    Član od:
    21.11.2007.

    Mjesto:
    Hrvatska, Osijek

    Nikako mi nije jasnbo kako neki ledenjaci imaju 200cm a neki 500cm snijega, jel to stvarno tako ili je razlicito mjesto mjerenja ili nesto drugo
    I kako to da ledenjaci sa 300cm snijega zatvaraju u 5. mjesecu ili je to kao i FRA da zatvaraju na 2-3 tjedna.

Prikazano 9 od 9 komentara

Sve komentare pogledajte na forumu

  • Vijesti

  • Info

  • Najave

  • Interview

© Skijanje.hr 2003-2024.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Sport-IT   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 112188
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr