Rezultati ankete o navikama skijaša

Prošle su godine čitatelji Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr pozvani na sudjeluju u anketi o preferiranom načinu skijanja ovisno o uvjetima na stazi, o nošenju ili ne nošenju kacige, mišljenju o neophodnosti uvođenja legislative o nošenju kacige i slično. Anketa je provedena od strane doc. dr. Lane Ružić i doc. dr. Antona Tudora, članova Hrvatskog zbora učitelja i trenera skijanja, koji su se nakon obrade podataka potrudili odužiti čitateljima prezentiranjem rezultata ankete.

Prema autorima, bitno je napomenuti da se rezultati ne razlikuju od onih dobivenih u direktno podijeljenim anketama (uz pomoć HZUTS-a te putničkih agencija) te se time može pretpostaviti da u prosjeku čitatelji magazina dobro reprezentiraju populaciju hrvatskih skijaša. Rezultati dobiveni na populaciji hrvatskih skijaša su prikazani na konferenciji međunarodne organizacije za sigurnost na skijalištima, International Organisation for Skiing Safety. Cilj ankete je bio utvrditi da li i u kojoj mjeri se način skijanja i ponašanje na stazi razlikuje između skijaša koju nose i onih koji ne nose kacigu.

Ukupno je putem portala prikupljeno 518 odgovora (361 muških i 157 ženskih). Prvih 9 pitanja su ispunjavali svi skijaši dok se na preostala 3 pitanja odgovarali samo skijaši koji skijaju uvijek ili povremeno s kacigom. Oni koji su ispunjavali anketu se sjećaju da su se pitanja odnosila na omiljenu tehniku skijanja, volumen skijanja izvan staze, omiljenost staza za mjerenje vremena, mogućnosti za skakanje na stazi, skijanje u i oko grupe  i sl. Numeričke vrijednosti određene od tima 5 nezavisnih eksperta su dodijeljene svakom mogućem odgovoru na način da je najveća vrijednost nekog odgovora ujedno i predstavljala najveći procijenjeni rizik tog ponašanja za samog skijaša ali i za druge skijaše. Ukupni zbroj je nazvan Indeks rizika i mogao je iznositi od 6 do 25.

U anketi su uspoređeni skijaši koji su skijaju s kacigom (41%) s onima koji skijaju bez nje (59%). Grupe se nisu značajno razlikovale po dobi, spolu i znanju skijanja što je bio preduvjet da nastavimo s daljnjom analizom.

Slika 1. Usporedba Indeksa rizika između skijaša s kacigom i skijaša bez kacige (ukupni uzorak) je pokazala da je nešto veći Indeks rizika imala skupina skijaša koji skijaju s kacigom. Prosječne vrijednosti su prikazane na stupcima ali nisu bile statistički značajne (15.72±3.86 vs 14.47±4.23, p=0.971 ).

Statistički značajne razlike su primijećene kada  su se usporedili skijaši s i bez kacige, ali samo za uzorak muškog spola mlađi od 35g. života (Slika2).

Slika 2. Usporedbom skupine s i bez kacige na uzorku muškaraca mlađih od 35 godina primijećen je statistički značajno viši Indeks rizika u skupini skijaša s kacigom (18.94±4.94 vs 15.91±3.93, p=0.017)

Mlađa muška populacija s kacigom je češće izrazila želju za samostalnim skijanjem ili eventualnim vođenjem grupe dok uglavnom nisu željeli skijati iza nekoga. Statističkom metodom multiple regresije mlađa dob, muški spol kao i nošenje kacige su se pokazali kao nezavisni prediktori ukupnog Indeksa rizika.

Interesantno je kod žena koje nose kacigu postoji trend održavanja Indeksa rizika na višoj razini s porastom dobi  dok kod onih koje ne nose kacigu Indeks rizika opada sa starenjem. Ipak, sve vrijednosti su niže nego kod muškaraca te možemo zaključiti da su bez obzira na kacigu skijašice opreznije na stazi i da bolje prilagođavaju svoj stil skijanja uvjetima na stazi, posebno u slučaju gužve.

Od skijaša koji skijaju s kacigom 25% je izjavilo da se osjećaju sigurnijima s kacigom i da skijaju brže nego kad skijaju bez kacige dok preostali smatraju da skijaju na isti način. Čak 35% skijaša s kacigom misli da nošenjem kacige imaju manju šansu da smrtno stradaju, a 28% ističe da im kaciga oslabljuje sluh. Oko 11% izjavljuje i ograničenje vidnog polja.

Na kraju treba napomenuti da su čitatelji o obvezatnosti nošenja kaciga odlučili na sljedeći način:

Slika 3. Udio ispitanika prema želji da se uvede zakon o obaveznom nošenju kaciga

Konačno, ograničenja ovdje prikazanih podataka iz anketa dobivenih putem interneta leže u tome da uzorak ispitanika nije bio slučajan. Ipak kako su statistički podaci slični onima koji su dobiveni slučajnim odabirom skijaške populacije RH možemo zaključiti da posebnu pažnju treba obratiti na upozoravanje mlađih muških skijaša da kaciga ne smije biti razlog da se promijene skijaške navike jer time ugrožavamo ostale na terenu.