14.08.2006.      

Autor: Goran Razić 

Alpe - od vrućina do novog snijega

Već dugi niz godina svjedoci smo sve većih klimatskih promjena, ne samo u Alpskom području, već i u onom koje nema previše veze sa snijegom i skijanjem. Ova godina je također prepuna naglih i ponekad nelogičnih promjena. Pogledajmo malo unazad...

Bili zagovornici teorije globalnog zatopljenja ili se pak držali raznih teorija cikličkih perioda toplije i hladnije klime, jedno je sigurno, posljednja desetljeća donose nam sve manje snježnih oborina, sve više kišnih, te sve duža i toplija ljeta, pogotovo na većim nadmorskim visinama. Malu utjehu svakako možemo potražiti u zimama s ovih područja, koje su posljednjih nekoliko godina, usprkos svjetskim trendovima, bile dosta hladne i snježne, pogotovo u svojim kalendarskim završecima.

Tako je samo ove godine npr. na sjevernim padinama Velebita snijeg držao sve do konca svibnja, pa čak i u lipnju, gdje je ponegdje palo i malo novog snijega. Slična je situacija bila i u Alpama. Već nekoliko godina svjedoci smo kako su istočne Alpe, pogotovo Julijske i Kamniške Alpe te dio austrijske Koruške, puno bogatije snijegom od zapadnih, koje su inače donosile znatno više snijega. Tako je npr. 2005. g. u poznatim francuskim skijaškim centrima poput Tignesa, Les Deux Alpesa i Val Thorensa napadalo jedva 80 do 100 cm snijega, dok su slovenska skijališta obilovala s ponegdje preko 350 cm snijega.

No vratimo se ponovo u 2006. g. Nakon lošeg starta zime, uslijedio je bogat snježni period gotovo po svuda. Zima je dugo trajala, a onda je naglo uslijedilo vrlo toplo vrijeme, dapače, čak daleko iznad prosjeka. Kako to obično biva, i kako redovito izvještavamo, opet su na najjačem udaru bili europski, pa i svjetski ledenjaci. Švicarci ponovo pokrivaju ledenjake "folijom", nova serija talijanskih, francuskih, pa i austrijskih ledenjaka uskoro prestaje sa svojim ljetnim radom, a većina ostalih šefova skijališta prognozira skorašnji prestanak rada u takvim uvjetima. Konkretno, direktor za turizam skijaškog centra Tignes prognozira kako u sljedećih desetak godina više neće biti moguće skijanje u ljetnom periodu na poznatom ledenjaku u sklopu Tignesa, ledenjaku Grande Motte. Dapače, direktor navodi i uzroke takve prognoze. Prema njegovim riječima posljednje značajnije ljetne snježne oborine zabilježene su tijekom ljeta 2002. Kako su takve oborine neophodne za očuvanje ledenjaka, informacija da od tada nije zabilježen sličan slučaj obilnih padalina, nikako ne ide u prilog ljetnom skijanju/bordanju.

Nakon svega, ponovo dolazimo do ljepšeg dijela. Sukladno našim najavama, proteklog tjedna je u većini alpskih predjela došlo do znatnijeg pada temperature i snijega. U francuskim Alpama je primjerice snježna granica bila, za ovo doba godine, na vrlo niskih 2000 mnv. Prema riječima meteorologa slično vrijeme moglo bi se zadržati i početkom ovog tjedna. Granica smrzavanja trebala bi se kretati oko 2300 mnv, a iznad 3000 mnv očekuje se da bi se mjestimice moglo akumulirati ne malih 50 cm novog snijega. Tko planira ljetno skijanje neka požuri, trenutno uvjeti nisu loši.

 

 

 

 

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

  • Vijesti

  • Info

  • Najave

  • Interview

© Skijanje.hr 2003-2024.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Sport-IT   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 282538
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr