Skijanje.hr

NATJECANJA

»

SKIJANJE

18.09.2006.      

Autor: Goran Vukelić

Photo: Arhiva Skijanje.hr, saslong.org, zoom-france.fr

 

Legendarne utrke: Val Gardena

Staza Saslong, talijanska ljepotica u Val Gardeni. Nisu je naružile niti tri ''devine grbe'' na polovici spusta.

Danas poznata utrka u Val Gardeni nastala je pomalo iz talijanske ljubomore i dišpeta spram poznatih utrka spusta u Kitzbühelu i Wengenu. Tridesetak godina su se već vozili spustevi u ovom austrijskom i švicarskom mjestu kad su Talijani poželjeli prirediti nešto slično. No, začeci skijanja u ovoj postojbini Ladina sežu daleko do početka 20.st...

Još oko 1900. se u ovoj dolini počelo skijati iz razonode i rekreacije, a logičan je slijed bilo i osnivanje prvog ski kluba 1908. – "Dolomiten Alpen Ski Club Ladinia". Iste je godine održana i prva utrka na stazi Dantercepies, i danas jako izazovnom spustu u sjeni impresivne Selle. Stanovnici su se zarazili skijanjem i došlo je pravog boom-a što službenih, što neslužbenih utrka. Romantičarski je duh trajao dugo, sve do 30-ih godina 20.st. kada su u dolini promovirana prva tri učitelja skijanja. Profesionalizacija se nastavila 1935. izgradnjom prve žičare iznad mjesta Ortisei, a tada organizirana ski škola pomogla je u priređivanju Prvenstva Italije u alpskom skijanju 1937. Ratni je vihor tada zameo sve daljnje inicijative i ostavio ih zapretenim pod snijegom sve do kraja 40-ih godina.

Trebalo je proći devet godina nastojanja, od 1960. do 1969., da Val Gardena dobije svoju prvu utrku u Svjetskom kupu – konačno su 14.02.1969. svi najbolji svjetski spustaši prostrujili stazom Saslong. Svi, osim jednog. Karl Schranz, onodobna zvijezda svjetskog skijanja, odbio je nastupiti ocjenjujući stazu – prelaganom! Razlog tome je što je Saslong bio prva staza prilagođena novim zahtjevima FIS-a u pogledu sigurnosti spustaša: više nije smjelo biti divovskih hupsera na stazi, oštrog kamenja niti ekstremnih skokova – situacija u kojima je Schranz briljirao. O brzini tadašnjeg spusta govori i prosječna brzina na utrci od 111.6 km/h dok su prosječne brzine u Kitzbühelu i Wengenu bile oko 90 km/h. Na stazi sa prosječnim nagibom od 24,5% najbrži je bio Švicarac J.D. Dätwyler.

Schranz je propustio priliku da se upiše u listu pobjednika Val Gardene, za razliku od Kristiana Ghedine (lijevo) koji je tu priliku iskoristio čak četiri puta! Nema zato boljeg vodiča niz Saslong od ovog talijanskog majstora za brze discipline: "Saslong je staza za srčane skijaše, tehnička potkovanost tu nije presudna. Kreće se sa 2.249 m n/m niz stazu dugačku 3.446 m, a na početku se nalazi S-zavoj sa laganim skokom i kompresijom nakon čega slijedi prvi ozbiljniji zavoj ulijevo sa skokom od 30-ak m. Sada treba povećati brzinu kroz šumu i seriju zavoja koji vode do mitskog mjesta – Devinih grba" (tal. Gobbe del Cammello). Sve do 1980. skijaši su ove tri uzastopne grbe na stazi amortizirali, tj. skijali preko njih ne gubeći kontakt s podlogom. Te je godine U. Spiess oduzeo dah gledateljima amortiziravši prvu grbu, odrazivši se sa druge i doskočivši iza treće nakon 50-ak m leta. Uštedio je tako 5 desetinki doskijavši do drugog mjesta. Nije ga obeshrabrio niti trenerov glas preko radio-veze pred sam start: "Lijep pozdrav, Uli! Da sam na tvom mjestu, ja ipak ne bih skakao!" Nisu svi bili hrabri kao Speiss – veliki M. Girardelli zaobilazio je Devine grbe tzv. Girardellijevom linijom. Možda otuda i samo jedno njegovo 3. mjesto u Val Gardeni.

"Nakon skoka, slijedi lijevi zavoj, Curva del Lago, u kojem treba usporiti sa 130 na 90 km/h", nastavlja K. Ghedina, "da bi se ušlo u Ciaslat: tri uzastopna zavoja, zahtjevna zbog poprečnih valova.'' Svaki skijaš ovdje ima svoju viziju prolaska: neki amortiziraju neravnine, neki skaču s jedne na drugu... "Kako bilo, ako iz Ciaslata prenesete brzinu u završni sektor staze, možete računati na dobar rezultat", zaključuje Ghedina. I još nešto – tko na Saslongu odvozi loše gornji dio staze, teško može računati na popravljanje rezultata u završnom dijelu: "Razlog tome je često vrlo vlažan snijeg u podnožju, a skije tu gube brzinu."

Ghedina svoje prijestolje u Val Gardeni dijeli sa Franzom Klammerom koji također broji 4 pobjede. Talijani su dugo čekali pobjedu na svojoj stazi, tek 1977. je trijumfirala domaća uzdanica H. Plank. I to zahvaljujući malom triku. Naime, tada su se startni brojevi komotno vezivali vrpcama što je izazivalo podilaženje zraka pod tkaninu startnog broja i određeni aerodinamički otpor. Talijanski je trener zato Planku otrgnuo vezice i zalijepio startni broj samoljepljivom trakom. Očigledno je pomoglo jer je drugoplasirani P. Wirnsberger zaostao čak sekundu i 13 stotinki!

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

  • Vijesti

  • Info

  • Interview

  • Povijest

© Skijanje.hr 2003-2019.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Skijaški klub Hupser   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 1888127
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

Izdavač: Skijaški klub "HUPSER"
Medovićeva 19, Rijeka
e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr