Skijanje.hr

NATJECANJA

»

SKIJANJE

15.03.2007.      

Autor: Tomislav Seljan

Photo: Mateja Svet, Elan, SK Novinar, Arnes.si

 

Legende - Mateja Svet

Uz Tinu Maze najuspješnija slovenska alpska skijašica profesionalno skijanje napustila je u 23. godini, ali je i u toj relativno kratkoj karijeri uspjela osigurati mjesto među legendama ovog sporta...

Mateja Svet rođena je 16. kolovoza 1968. g. u Ljubljani. Prve skijaške korake napravila je u Skijaškom klubu Novinar iz Ljubljane, čiji je član bio i prerano preminuli slovenski skijaš Rok Petrovič.

Pažnju poklonika skijaškog sporta Mateja je privukla već u sezoni 83/84., na svom drugom nastupu u utrci FIS Svjetskog kupa i to osvajanjem 15. mjesta, ujedno i prvog boda na slalomu za mariborsku Zlatnu lisicu (bodove je tada osvajalo samo prvih 15 natjecatelja, op.a.). U to doba imala je samo 15 godina i pet mjeseci. "Po prirodi nisam optimistična. Zato ne volim razmišljati o visokim ciljevima. Ne želim kasnije biti previše razočarana. Koliko ide, ide!", riječi su Svet nakon velike utrke. Vrijeme će kasnije pokazati da nije bilo razloga za manjak optimizma.

Prvu pobjedu u FIS Svjetskom kupu Mateja Svet osvojila je u veljači 1986., na veleslalomu u slovačkoj Jasni. Bila je to prva pobjeda za slovensko, odnosno jugoslavensko alpsko skijanje, u ženskoj konkurenciji. Iste sezone Mateja bilježi još jednu veleslalomsku pobjedu u kanadskom Bromontu. U svojoj bogatoj skijaškoj karijeri bilježi ukupno 7 pobjeda u FIS Svjetskom skijaškom kupu, od čega je 6 puta slavila u veleslalomu te jednom u slalomu. Osim velikih pobjeda, čak 22 puta se penjala na pobjedničko postolje, a valja spomenuti kako je od toga 3 puta osvajala medalje i u superveleslalomu. Još jedan dokaz velike karijere je 54 puta ostvarivanje "top 10" plasmana, što je za njenu relativno kratku karijeru iznimno vrijedan rezultat.

Jedan od najljepših trenutaka karijere došao je u sezoni 87/88. kada je osvojila mali veleslalomski Kristalni globus. Osim toga, u ukupnom veleslalomskom poretku za FIS Svjetski kup ima još i dva druga i jedno treće mjesto. Od sezone 85/86. pa sve do kraja karijere Mateja je u ukupnom poretku FIS Svjetskog kupa za skijašice bila plasirana među 7 najboljih skijašica, a najbolji plasman u ukupnom poretku za FIS Svjetski kup bilježi s dva puta osvojenim šestim mjestom.

Ostala velika natjecanja za Mateju Svet također su bila plodonosna. Na FIS Svjetskim prvenstvima i Olimpijskim igrama osvojila je 5 svjetskih i 1 olimpijsku medalju. Bila je poznata kao skijašica koja najviše od sebe daje na velikim natjecanjima, a razloge za to vidjela je u sljedećem: "Bila sam sposobna vrlo dobro zapamtiti stazu, naučila sam to još kao dijete. S tremom nikad nisam imala problema. Uvijek bi je bilo, ali nikada toliko da bi mi štetila".

Da je tome uistinu tako vidi se i u statistici - sa svih velikih natjecanja, osim s onih na kojima je debitirala, vraćala se s osvojenim medaljama. Na FIS Svjetskom prvenstvu u švicarskoj Crans Montani 1987. g. okitila se veleslalomskim srebrom te dvjema broncama, iz superveleslaloma i slaloma. Na ZOI u Calgaryju 1988. osvojila je srebrnu slalomsku medalju, a od veleslalomske bronce dijelilo ju je 0.09 sekundi. Na FIS Svjetskom prvenstvu u Vailu 1989. g. slavila je naslov slalomske svjetske prvakinje. Kolika je zapravo važnost te medalje svjedoči i činjenica da je to prva i dosad jedina zlatna medalja sa FIS Svjetskih prvenstava za slovensko skijanje, računajući mušku i žensku konkurenciju.

Iako su joj sva odličja draga, ovom će dati malu prednost pred ostalima jer: "Vagati medalje, koja je važnija, nezahvalna je uloga. Sve su mi vrlo drage, ali taj naslov je ipak najznačajniji, s njim se zauvijek upišeš u povijest skijanja", mišljenje je Mateje Svet. Na veleslalomu je bila 4., a taj je rezultat ponovila i u kombinaciji te kasnije nije skrivala razočaranje zbog propuštenih medalja. Međutim, veleslalomska bronca joj je dodijeljena naknadno, jer je Francuskinja Christele Guignard diskvalificirana zbog pozitivnog doping testa.

Spomenimo još da je Mateja Svet dvostruka osvajačica Zlatne lisice (vikend natjecanje za skijašice sastavljeno od utrka slaloma i veleslaloma, op.a.). Prvu Zlatnu lisicu Mateja je osvojila 1988.g. i donijela Slovencima, ali i cijeloj bivšoj državi tri velika razloga za slavlje. Te godine je u Mariboru nedostajalo snijega, ali je SK Branik utrku ipak uspio organizirati na domaćem terenu – u Kranjskoj Gori. Mateja je slavila i u veleslalomu i u slalomu, a na jednoj od tih utrka Elan je ubilježio svoju 100. pobjedu u FIS Svjetskom kupu. Drugu Zlatnu lisicu osvojila je 1990. g. sa pobjedom u veleslalomu i 4. mjestom iz slaloma. Poslije natjecanja izjavila je: "Sad ne nosim te lisice. Neka se skupljaju u ormaru, možda ću ih nositi kao četrdesetgodišnjakinja". U istoj sezoni Mateja je još dobila veleslalom u švicarskom Veysonnazu i tada je bilo teško zamisliti da bi to mogla biti njezina zadnja pobjeda.

Iako je bila tek u 23. godini, nakon sezone 89/90. Mateja je počela razmišljati o povlačenju sa skijaških staza, a sitni nesporazumi sa tadašnjim Yu-ski pool-om samo su joj pomogli da donese konačnu odluku i zauvijek napusti natjecateljsko skijanje.

Nakon sportske karijere završila je studij radne terapije. Nekoliko godina bila je u slovenskom demo teamu, gdje je nastupala zajedno s pokojnim Rokom Petrovičem, za što ju vežu lijepe uspomene. Danas živi mirnim životom i rijetko se pojavljuje u medijima. Radi u malom privatnom poduzeću i izvanredno studira psihologiju. Nimalo ne žali za godinama koje je još mogla provesti u profesionalnom sportu i odluku o prekidu karijere smatra jednom od najboljih u životu. Jedino ponekad pomisli kako bi bilo lijepo da je neko od svojih odličja osvojila pod slovenskim stijegom. Danas skija tek nekoliko dana godišnje, a rezultate skijaških natjecanja najčešće doznaje iz tiska. Najviše ipak uživa biti majka i puno vremena posvećuje svojoj kćeri. Navodi da će poštivati svaku njezinu odluku i poticati je da se bavi sportom, ali bi više voljela kad kćer ne bi krenula njenim stopama profesionalne sportašice.

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

  • Vijesti

  • Info

  • Interview

  • Povijest

© Skijanje.hr 2003-2019.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Skijaški klub Hupser   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 233857
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

Izdavač: Skijaški klub "HUPSER"
Medovićeva 19, Rijeka
e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr