Kako servisirati skije za bezbrižno skijanje?

Nikada potreba za pravilno pripremljenim skijama nije bila veća. Svjedoci smo stalnom povećanju broja skijaša na stazama. Razlog tome su sve veća popularnost ovoga sporta a i sve opremljenije staze, sa većim i bržim žičarama.

Staze su poravnate i podloga sve tvrđa, ponekad i zaleđena. Iz sigurnosnih razloga, jasno je da su mogućnost kontrole putanje skija, kao i mogućnost sigurnog zaustavljanja, od najveće važnosti. Samo besprijekorno pripremljene skije su sigurne skije. Na žalost, prečesto se to zanemaruje ili servisi ne obave posao kako treba. Vječite diskusije koji strojevi su bolji, da li je bolja obrada kamenom ili brusnim kamenom, ručni ili strojni servis…

Da li je to uistinu komplicirano, nabrusiti skije kako treba? Pogledajmo malo kako su se razvijale stvari u tom pogledu.

Skije su doživjele prvu revoluciju upotrebom polietilena za kliznu plohu i čelika za rubnike skija. Skije su bolje klizale, zahvaljujući polietilenskoj kliznoj plohi, i bolje su držale na tvrdim podlogama, zahvaljujući oštrim rubnicima. Naravno, rubnike je trebalo oštriti, kliznu plohu "krpati" i ravnati, pa su se sve više počeli upotrebljavati strojevi za servisiranje skija. U početku, uglavnom strojevi sa brusnom trakom ("šmirgl trakom"). Plastični materijali su se razvijali munjevitom brzinom, pa tako se i na skijama počeo ugrađivati sve tvrđi polietilen. To je polietilen visoke molekularne gustoće. 

Proizvodi se postupkom prešanja zrna polietilena pod visokim pritiskom. Time se podiže temperatura fuzije, a dobiveni polietilen je višestruko tvrđi i žilaviji. Time je njegova otpornost na "habanje" višestruko povećana. Druga dobra osobina takvog polietilena je njegova poroznost, što mu omogućava bolje zadržavanje voska.

Problemi nastaju kod brušenja takvog polietilena. Zbog njegove žilavosti brusne trake se sve manje upotrebljavaju jer previše čupaju takav materijal pa obrada nije dovoljno glatka. Sve više se upotrebljavaju strojevi s brusnim kamenom.

Drugu revoluciju u skijanju donose carving skije. Carving skije znatno su promijenile način skijanja i vrlo brzo su prihvaćene. Međutim, dotadašnji strojevi za obradu skija nisu bili prikladni za obradu carving skija, a i općenito tehnologiju servisiranja skija trebalo je promijeniti iz korijena. Zašto? Carving skije imaju kraće rubnike pa je logično da moraju biti maksimalno oštri.

Carving skije izuzetno su osjetljive na pogreške u pripremi rubnika. One greške u brušenju rubnika, koje na ravnim skijama nismo skoro ni osjetili, kod carving skija su mnogo izraženije, a često učine skije neupotrebljivim.



Carving skije su puno fleksibilnije. S obzirom na to da su i šire, njihova obrada klizne plohe je vrlo delikatna. Svi današnji strojevi za brušenje skija rade s istim pritiskom brusnog kamena kao i prije, kod klasičnih skija, što rezultira konkavnim skijama (više materijala skine u sredini skije pa tako skija nije ravna poprečno gledano). Uobičajeno taj pritisak na skije je 15 - 45 kg.

Carving skije ne smijemo pritiskati više od 5 kg pri obradi ako hoćemo korektan rezultat. Međutim pri tom pritisku, sadašnji strojevi bi bili potpuno neefikasni. Zato i spominjemo da je trebalo u potpunosti promijeniti tehnologiju brušenja skija.

Kako smo to riješili u Top Servisu?

Strojevi su napravljeni po mjeri, s pravilno dimenzioniranim svim komponentama da omogući precizan rad, bez vibracija i s najvećom efikasnošću. S takvim strojem možemo raditi sa samo 3 - 5 kg pritiska na skiju. Svaka etapa, i svaki prolaz skije na stroju, su pod nadzorom, tako da nema suvišnog skidanja materijala. To garantira dug vijek skija. Kod obrade rubnika, trenutno su najpopularniji keramični diskovi. Njihova slaba strana je što trebaju puno pritiska na skiju i previše griju rubnike.

Kako mi ne pritišćemo skiju, nego je pažljivo vodimo kroz stroj, upotrebljavamo dijamantne diskove. Dijamantni diskovi su daleko efikasniji, ali zahtijevaju veću preciznost. A mi obožavamo preciznost pa je izbor, naravno dijamantni.



Kod obrade rubnika skija, 2 stotinke milimetra mogu odlučiti da li su skije savršeno pripremljene ili su neupotrebljive. To jasno pokazuje koliko je precizna obrada važna. A ručni servis?

Već dugo se u Svjetskom kupu brusi strojno. Ne bez razloga. Danas se upotrebljava izuzetno žilavi polietilen, koji nije moguće obraditi bez stroja. Bočnu stranu rubnika se može nabrusiti ručno, ali to skoro da nema nikakvog utjecaja. Pod kojim kutom brusiti?

Često čujemo da skije bolje drže ako se bočna strana rubnika nabrusi na 88º ili čak pod trkaćim kutom od 87º. Taj bočni kut igra tako malu ulogu da razlike nećete uočiti. Štoviše, vjerojatno će vam skije slabije držati nabrušene pod "trkaćim kutom". Paradoks? Ne baš.

Da je serviser znao stvarnu ulogu bočnog kuta, onda bi znao i što je bitno da skije "dobro drže" na tvrdoj podlozi i da su lako vodljive. A to nije bočni kut rubnika, nego način obrade klizne plohe i rubnika sa strane klizne plohe. Zato su i nastale priče o zamoru skija već nakon prvoga servisa. Namjerno kažem nakon servisa, a ne nakon tjedan ili dva skijanja.

Zamora skija nema, osim možda nakon godinu dana svakodnevnog skijanja u Svjetskom kupu. Pravilno servisirane skije idu jednako dobro, kao prvoga dana, i nakon par godina skijanja. Nema tu nikakvog zamora materijala.

Za sigurnost na skijanju, pravilno servisirane skije su od najveće važnosti. Osim toga, skijanje na ispravno pripremljenim skijama je pravi užitak. Današnje skijanje zahtjeva redovito servisirane i savršeno pripremljene skije.